Koncept muškosti u južnoslavenskoj književnosti

Duboko svjesni stvarnosti nastale ratnim razaranjima i vlastitog psihičkog i fizičkog stradanja, Ivo Andrić i Miloš Crnjanski u svojim su pripovijetkama izgradili obrise jedne nove muškosti.

Muškost kao karikatura – Put avangardnog Alije  Đerzeleza

U priči “Put Alije Đerzeleza” prikazana je nesretna sudbina legendarnog junaka Alije Đerzeleza promatrana iz vizure pripovijedača koji tu snažnu figuru mitskog, narodnog junaka želi demitizirati i podvrgnuti procesu karikature i ironizacije. Birajući Aliju Đerzeleza za glavnog (anti)junaka pripovijetke, Andrić računa na sve prijašnje slojeve i interpretacije ovoga lika te takvim izborom njegova namjera rušenja mita i veličine jednog „muškoga“ dobiva još snažniju dimenziju. Andrićeva posebnost upravo je u tome što odlučuje vlastiti nacionalni mit izvrgnuti smijehu i ironiji, nacionalni mit koji u ono vrijeme čini ideologiju svijeta u kojem pisac djeluje i stvara.

Đerzelezov izgled i ponašanje nimalo ne odgovaraju predodžbi o mitskom junaku čija su djela predmet opjevavanja i junačkih priča. Alija Đerzelez nije ni vanjskim izgledom ni inteligencijom primjer muškarca o kojem bi se pjevale narodne pjesme. Kad je pronašao smirenje, glavni lik konačno pokušava sagledati svoj položaj i iako ga ne uspijeva razumijeti, kraj pripovijetke ostavlja otvorenu mogućnost da i mitski junak prihvati činjenicu kako je i on samo običan muškarac koji se ne uspijeva nositi s veličinom kojom ga je opteretila narodne predaja. Alija Đerzelez na svojoj mučnoj odiseji ne uspijeva pokazati (i dokazati) svoju muškost.

Nesrećan, slavan i smiješan, tako je obišao Đerzelez po carevine.

Ivo Andrić i Milica Babić

Priče o drugom muškom

U “Pričama o muškom” Miloša Crnjanskog obrađen je niz primjera muškosti, od mitske pa sve do one ‘stvarne’ muškosti koja se koprca u strahotama ratne zbilje.

U priči “Adam i Eva” prikazan je jedan karakteristični segment života novonastalog svijeta nakon rata. U njemu su teško breme prvih ljudi preuzeli glumica i oficir, par duboko nezadovoljan sobom i svijetom koji ih okružuje. Za razliku od biblijskog imenjaka, ovaj Adam osjeća gađenje prema ženi koja nosi njegovo dijete, prema djetetu, prema svijetu za kojeg se i on sam borio. Svijet u kojem novi Adam živi i vlada i dalje je Raj, ali Raj je kod Crnjanskog naziv provincijskog bordela i slika poratnog stanja društva.

Priča “Ubice” nosi podnaslov groteska. U njoj je prikazana sumorna atmosfera bolničke sobe za ratne invalide. U ovoj sobi, zajedničkom sudbinom fizičke i psihičke nemoći, povezani su muškarci različitih nacionalnosti i jezika koji u životu ne žele ništa jer su izgubili sve. Izgubili su svoja tijela i svoj ponos, svoju muškost i svoju ljudskost te su svedeni na groteskne figure.

Pripovijetka nacionalno potenciranog naslova “Sveta Vojvodina”, jednostvane je fabule i kompozicije u čijem je središtu lik činovnika Pantelije Popića. Iako je Pantelija Popić primjer patrijarhalnog muškarca koji svojoj ženi ostavlja jedan grumen šećera za kavu, a sebi stavlja pet u šalicu, u njemu nema snage da promijeni nesretan brak bez ljubavi i strasti. Izbacivši svoju zakonitu suprugu i primivši ljubavnicu stanje ostaje isto, ništa se ne mijenja, a Pantelija i dalje ženu osjeća kroz zidove.

Ona se gadila svega što su voleli muški.

Dječak Miloš Crnjanski

3

mins
read

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.