Katherine Arden: Djevojka u tornju

Nakon Medvjeda i slavuja, spisateljica Katherine Arden nastavlja opisivati neobičan život junakinje Vasilise Petrovne u knjizi Djevojka u tornju. Nizajući pustolovine uronjene u mračni i hladni svijet srednjovjekovne zemlje Rus’i, stranicu po stranicu raspetljavaju se spletke i tajne koje će svoje konačno razrješenje dobiti u završnoj knjizi trilogije Zimska noć. Do tada, pokušajmo opisati neobičan spoj ruskih bajki i mitologije uronjen u povijesni krajolik srednjovjekovnog teritorija kojeg danas poznajemo pod imenom Rusija.

Potaknuta traumatičnim događajima koji su kulminirali gubitkom oca te osnažena naklonošću kralja zime Morozka, Vasilisa Petrovna napušta rodnu Lesnaju zemlju sa nejasnom idejom da vidi Moskvu i iskusi toliku željenu slobodu ograničenu unaprijed upisanim odlaskom u konvent ili brak. Višestruko obilježena slojevima društveno neprihvatljivih identiteta vještice, divljakuše, izgubljenog djeteta, ubojice, Vasilisa postaje putnica te bira muški alter ego Vasilija Petroviča da njime lakše pronađe put do vlastite sudbine. No, „samo dječaci i glupani misle da muški prednjače hrabrošću“. Osnažena muškim identitetom, Vasja sudbinske poteze i spasonosna rješenja ipak poduzima kao žena, koja je primorana prihvatiti vlastite strahove, ranjivost i sudbinu da bi oslobodila Moskvu od najezde razbojnika te spasila svoje najmilije. Uz leđa hrabre ratnice stoji vjerni konj Solovej, a u trenutcima smrtne opasnosti tu je vlastitim osjećajima između besmrtnosti i čovječnosti sputani Morozko, koji Vasji dodatno potencira emocije koje ona sama često ne razumije. „Na djetinjast način, onako kako djevojke vole junake koji dolaze u noći, voljeh te.“

Čitajući roman Djevojka u tornju iz poglavlja u poglavlje otkrivaju se novi značenjski i interpretacijski slojevi vješto ispričane fabule. Fantastična radnja i avanturistički zaplet borbe za moskovsko prijestolje samo su prvi sloj bogatog tkanja ovog književnog teksta. Porozna granica između srednjovjekovne povijesti i čudesnog svijeta ruskih bajki neprestano razigrava radnju, stvarajući dojam da povijest ustupa mjesto fikciji, a fikcija postaje stvarnost. Ispod tih povijesnih i mitoloških slojeva neprestano probija univerzalna priča potrage za vlastitim smislom i prihvaćanjem samoga sebe. Priča je to o odrastanju i traganju, o propitivanju vlastitih istina i kolektivnih mitova, a sve te potrage uvijek bivaju skončane spoznajom da je jedino bitna „ona ljubav kakvu djeve gaje prema čudovištima, ona što ne jenjava s vremenom.“

Krotko se povući u noć, vratiti u zaključanu sobu u Oljinoj palači, da tamo smjesta krenem spremati rublje, izgovarati jutarnju molitvu, i priređivati svoje oskudne draži za zavođenje balavih vlastelina? Dok cijelo to vrijeme Solovej dreždi u dvorištu? Kaniš li prodati mog konja, onda, brate, ili ga uzeti sebi, kad odem u terem? Monah si. Ne vidim te u manastiru, brate Aleksandre. Zar ne bi trebao uzgajati vrt, pojati, neprestano se moliti? Umjesto toga, tu si, kao najbliži savjetnik velikog kneza moskovskog. Zašto ti, brate? Zašto ti, a ne ja?

Pojavi se još jedna prilika, ova pak stara i pogrbljena i prekrivena velom. Kad podigne vodenast pogled prema Vasjinom licu, ona na njoj prepozna vlastite oči. Vasja zastane. Jedva da je disala. Ovo je lice njenog najstravičnijeg sna: ona sama, zarobljena iza zidova tako dugo da ih je počela prihvaćati, sparušene duše. Našla se u stupici tornja, baš kao ova Vasilisa iz more; nikad neće izaći, sve dok od nje ne ostane slomljena starica, sve dok ju ludilo ne odnese…

Zatim on reče: „Jednom davno, oživjeh u snovima ljudi, da dadem lice studeni i mraku. Postaviše me za svog vladara.“ Pogled mu odluta pored njenog. „Ali – svijet se nastavi. Stigoše monasi s velumom i tintom, s pojanjem i ikonama, a ja jenjah. Sada sam samo bajka za zločestu djecu.“ Pogleda u plavi dragulj. „Ne mogu umrijeti, ali mogu okopniti. Mogu zaboraviti i biti zaboravljen. Ali – nisam spreman zaboraviti. Zato se sapeh uz ljudsku djevu, u čijoj krvi ima moći, a njena me snaga opet osnaži.“ Nalet plavetnila oblije mu blijede oči. „Izabrah tebe, Vasja.“


Katherine Arden: Djevojka u tornju, Mitopeja, Zagreb, 2018.

Napomena: Vizuali u tekstu preuzeti su iz knjige Djevojka u tornju u izdanju Mitopeje.

CategoriesPreporuke

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

3

mins
read

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.